U pitomom kraju podno Medvednice, na samom ulazu u Hrvatsko zagorje, smjestilo se Jakovlje - slikovito mjesto i sjedište istoimene općine, koja uključuje tri naselja: Jakovlje, Igrišće i Kraljev Vrh. Najstariji spomen imena mjesta datira još iz davnog 16. stoljeća, točnije iz 1546. godine, kada je posjede na području današnjeg Jakovlja kupio plemić Jakov Sekelj iz Ormoža, po kojemu je mjesto dobilo ime. Od tog su se vremena još mnoge gospodske i plemićke obitelji dičile vlasništvom posjeda u Jakovlju, a u 18. je stoljeću izgrađen poznati barokni dvorac, koji je danas sjedište likovnih umjetnika.
U toj idili između Medvednice i zagorskih brega, na cesti koja vodi od glavne jakovljanske prometnice prema Kraljevu Vrhu, prije gotovo pola stoljeća počela je s radom pilana koju je osnovao Stjepan Vrhovec. Od svog osnutka pilana opskrbljuje šire područje kvalitetnom smrekovom piljenom građom po vrlo povoljnim cijenama. Kasnije je ponuda proširena i na obrađeno profilirano drvo: lamperiju, brodski pod i poluoblice. Pored toga, vršimo uslugu rezanja (proreza) trupaca za pravne i fizičke osobe.
Ako gradite kuću ili trebate piljenu drvenu građu, lamperiju, brodski pod ili poluoblice iz bilo kojeg drugog razloga, navratite do Topličke ulice br. 32 u Jakovlju i uvjerite se u kvalitetu i vrlo povoljne cijene proizvoda pilane Vrhovec. Pilana "Vrhovec" počela je s radom davne 1967. godine kada je Stjepan vrhovec otvorio obrt i kupio gater kojim je počeo vršiti uslužno rezanje trupaca. Nakon nekog vremena i mukotrpnog rada, gater je zamijenjen brentom. Pilana je polako usavršavana, nabavljani su moderniji strojevi, viličari, cirkulari, blanjalice...da bi se došlo do pilane kakva egzistira danas.
U početku je uglavnom vršena usluga proreza trupaca za druge pravne i fizičke osobe, a danas najviše prerađujemo vlastite trupce koje kupujemo od "Hrvatskih šuma d.o.o.". Prerađujemo sve vrste drva, ali najviše jelu i smreku, iz kojih radimo kvalitetnu drvenu građu za krovišta (daske, grede, letve, fosne, štafne, lamperija, brodski pod...). Grede radimo u svim promjerima i dužinama, ovisno o narudžbi kupca. Od "Hrvatskih šuma d.o.o." kupujemo samo zdrave trupce (iz redovite sječe), čime nastojimo kvalitetu građe zadržati u samom vrhu te po tome biti poznati u široj regiji.
Zadovoljstvo kupaca nam je na prvom mjestu stoga nastojimo zadovoljiti sve njihove zahtjeve i rokove isporuke. Želje za daljnji napredak i razvitak pilane su velike i vjerujemo da će se i dalje, sukladno mogućnostima, usavršavati i razvijati.
Pilana "Vrhovec" se nalazi u prekrasnom mjestu Jakovlje koje je tridesetak kilometara udaljeno od Zagreba u smjeru Krapine. Smješteno je u ravnici rijeke Krapine, podno sjevernih obronaka Medvednice. Iz mjesta se pruža prekrasan pogled na Sljeme te na "Crveni spust" za vrijeme skijaškog natjecanja "Snježna kraljica".
Posjed Jakovlje spominje se već 1546. godine kada ga kupuje Jakov Sekelj iz Ormoža. U 18. stoljeću obitelj Oršić je izgradila neobaroknu stambenu ladanjsku zgradu - dvorac. Kako su dvorci izgrađivani uglavnom na brežuljcima, tako je i ovaj izgrađen na umjetnom humku, što su ga svojim trudom izradili kmetovi, iskapajući i prenoseći zemlju iz okolice. Dvorac je vremenom mijenjao vlasnike, a s njima i izgled. U prvoj polovici 20. stoljeća vlasnik dvorca i okolne zemlje je bila obitelj Sixta. Čitav posjed je 1945. godine nacionaliziran, a dvorac je bio zapušten i prepušten propadanju. Godine 1972. dvorac kupuje Hrvatsko društvo likovnih umjetnika i postaje umjetnicima izložbeni prostor i atelje. U dvorcu se danas održavaju izložbe pa je postao poznat kao "Međunarodni park skulptura Jakovlje".
Jakovlje je 1993. godine postalo sjedište istoimene općine koju čine tri naselja: Jakovlje, Igrišće i Kraljev Vrh. Mjesto je već sada, svojim smještajem između Parka prirode Medvednica i pitomih zagorskih brežuljaka, vrlo zanimljiva destinacija onima koji žele pobjeći od gradske vreve u mirniji žvot velegradske okolice. Planirani tunel kroz Medvednicu čija bi gradnja uskoro trebala započeti, a čiji bi ulaz sa zagorske strane trebao biti upravo na području općine Jakovlje - u Kraljevu Vrhu, zasigurno će Jakovlje učiniti još atraktivnijom lokacijom za život.
Pilanarstvo je jedna od najstarijih ljudskih djelatnosti. Seže još u prapovijesno doba - kad je čovjek počeo graditi prve nastambe od drveta. Završetkom ledenog doba prije desetak tisuća godina počinje srednje kameno doba ili mezolitik. Klima postaje vrlo slična današnjoj, što je uvjetovalo da čovjek dotadašnji, pretežno nomadski način života, zamijeni drugačijim - pretežno sjedalačkim. To znači da se ukazala potreba za podizanjem prvih nastambi, a to su bile drvene kolibe ili sojenice.
U srednjem kamenom dobu čovjek je već raspolagao primitivnim, od kamenih oblutaka ili životinjskih kostiju izrađenim oruđem za lov i alatom: koplja, strelice, noževi, sjekire... Alati za obradu drveta su značajnije usavršeni u metalno doba, osobito u željezno doba, koje je započelo prije otprilike 3000 godina, a glavni nosioci kulture i razvoja tog doba u euroazijskom podneblju bili su Kelti.
Prve pilane na mehanički pogon postojale su već prije 10. stoljeća poslije Krista, a prvi pisani tragovi dokazuju postojanje pilana u 11. stoljeću u zemljama srednje i zapadne Europe, a nešto kasnije i u Hrvatskoj. U početku su pilane bile pokretane ljudskom snagom, a kasnije su ih zamijenile pilane - vodenice.
Prvu vodenu pilanu (potočaru) u Hrvatskoj podigli su Pavlini početkom 15. stoljeća u okolici Crikvenice, a drugu plemićka obitelj Zrinski sredinom 17. stoljeća u Čabru.
Razvoj modernog pilanarstva i obrade drveta počinje izumom parnog stroja, a svoj vrhunac doživljava izumom elektromotora.
Kako je Hrvatska zemlja bogata šumom, oduvijek se pilanarstvo nametalo kao jedna od glavnih gospodarskih grana zemlje. Razni su osvajači redovito pustošili hrvatske šume, posljedice čega su i danas vidljive, osobito na području Dalmacije i otoka. Upravo zbog tih osvajača, Hrvatska nije mogla pratiti razvoj industrije koji je u Europi već početkom 19. stoljeća uzeo maha pa je industrijska obrada drveta počela tek u drugoj polovici 19. stoljeća uvođenjem parnog stroja kao pogonskog stroja za pilane. Prve parne pilane podignute su u Gorskom kotaru i u Slavoniji, bogatoj nadaleko poznatim hrastom.
Danas se pilanarstvo, baš kao i sve ostale grane ljudske djelatnosti, sve više okreće primjeni kompjutora, što omogućuje vrlo visoku preciznost u obradi drveta.